Međunarodni Svjetski dan voda svake se godine obilježava 22. marta kako bi se skrenula pozornost na važnost slatkih voda i podržalo održivo upravljanje slatkovodnim resursima. Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) 1992. godine predložen je međunarodni dan proslave slatkih voda. Opća skupština Ujedinjenih naroda na taj je prijedlog odgovorila određivanjem 22. marta 1993. kao prvog Svjetskog dana voda. Svake godine Svjetski dan voda naglašava određeni aspekt slatkih voda.
Ove godine tema obilježavanja svjetskog dana voda je ,, Voda i energija”.
Voda i energija su usko povezane i ovisne jedna o drugoj. Taj odnos leži u središtu onoga što je poznato kao „veza voda-energija“.
Budući da se u zadnjih 100 godina broj stanovnika povećao deset puta, ukupna potrošnja energije je porasla 200 puta. Zbog povećanih potreba za energijom zadnjih 100 godina intenzivno se trošila hemijska energija fosilnih goriva, koju su biljke u davnoj prošlosti milionima godina sakupljale od Sunca. Izgaranjem fosilnih goriva oslobađa se toplota koja se koristi za zagrijavanje vodene pare i pokretanje parnih turbina, odnosno generatora. Uz ovaj proces se stvara i velika količina ugljen dioksida koji je odgovoran za efekat staklenika, odnosno za globalno zagrijavanje. Jedini izlaz su izvori energije koji ne stvaraju stakleničke plinove.
Jedan od takvih izvora je energija vode. Energija vodotoka je izvor energije koji ne zagađuje okoliš, jer nema ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. U posljednjih 30-ak godina, proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50%.
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće, međutim, naš problem predstavlja neadekvatno odlaganje tečnih i čvrstih otpadnih materija. Biološko-hemijsko prečišćavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečišćavaju samo u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum). Ako uzmemo u obzir da vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine), jasno je koliko je važno uložiti dodatne napore vezane za zaštitu postojećih vodnih resursa.
Značaj saradnje u upravljanju ograničenim resursima vode u svijetu, kako navodi UNESCO, ne smije biti potcijenjen, jer zagađenje vode ne poznaje granice. Manje zagađenje vodnih resursa znači veće količine vode, veću proizvodnju energije, veće ekonomske uštede i čišći okoliš, a samim tim i unaprijeđenje zdravlja stanovništva. Bosna i Hercegovina, zahvaljujući svojim značajnim vodnim resursima ima velike mogućnosti za proizvodnju hidroenergije.